Budimpešta je jedna od najlepših evropskih prestonica. Nekada posebni gradovi odvojeni rekom, Pešta i Budim pre 150 godina postaju jedno izgradnjom Lančanog mosta. Glavne atrakcije Budimpešte se lako obilaze pešice zbog svoje blizine a tu je i dobro organizovan javni prevoz.

Parlament

Impozantna zgrada nacionalnog parlamenta u Budimpešti
Impozantna zgrada Parlamenta
foto Jim Killock / CC

Impresivna zgrada mađarskog parlamenta dominira obalom Dunava i predstavlja glavni simbol Budimpešte. Osim što je smatraju jednom od najlepših administrativnih zgrada u Evropi ona pleni i svojim dimenzijama - treći je po veličini parlament u svetu i drugi u Europi.

Stepenište parlamenta u Budimpešti
Stepenište mađarskog parlamenta
foto Jesús Pérez Pacheco / CC

Izgradnja Parlamenta simbolično je označila hiljadugodišnjicu dolaska Mađara na područje današnje Mađarske 1896. godine a inspirisana je zgradom parlamenta u Londonu.

Kako mađarski Parlament ne koristi celu zgradu ostatak je dostupan za obilazak turistima. Bogato ukrašene prostorije sadrže brojna umetnička dela a glavnu atrakciju predstavlja izložena Sveta kruna koja se nalazi na grbu Mađarske.

Lančani most

Lančani mostu u Budimpešti noću
Lančani most noću
foto Jean Beaufort / CC

Izgradnju najstarijeg i najlepšeg mosta Budimpešte naredio je grof Ištvan Šeheni nakon što je morao čekati da prođe bura kako bi posetio bolesnog oca. Otvoren je 1849. godine nakon čega je usledilo a verovatno i dovelo do ujedinjenja Pešte i Budima 1876. godine.

Prelazak mosta je kratka šetnja a pogled na Budimpeštu je nezaboravan. Iz jednog pravca pruža se pogled ka Parlamentu a sa drugog prema Budimskom dvorcu. Most je najspektakularniji noću kada je osvetljen.

Trg Heroja i Milenijumski spomenik

Trg Heroja
Trg Heroja
foto Jorge Franganillo / CC

Na vrhu Milenijumskog stuba visokog 36 metara nalazi se krilati kip anđela Gabrijela a levo i desno u podnožju kipovi istaknutih istorijskih ličnosti Mađarske. U centru najimpresivnijeg gradskog trga Budimpešte je i Grob neznanog junaka.

Pored ovog spomenika nalaze se i Muzej lepih umetnosti i Muzej savremene umetnosti a u neposrednoj blizini je i Zoološki vrt. Iza njega se nalazi Gradski park.

Andraši bulevar

Pogled na mirniji deo Andraši bulevara kod Trga heroja
Mirniji deo Andraši bulevara kod Trga heroja

Najznačajniji bulevar Budimpešte povezuje Elizabetin trg sa Trgom heroja i dugačak je 2,5km. Deo je UNESCO-ve svetske baštine. Otvoren je 1876. godine da bi rasteretio postojeće ulice i nije sledio rutu neke prethodne saobraćajnice. Kako je predstavljao veliki ponos Budimpešte da bi se očuvao njegov karakter čak je i javni prevoz kroz ovaj bulevar bio zabranjen. Zbog toga Budimpešta postaje prva u kontinentalnom delu Evrope koja dobija podzemnu železnicu davne 1896. godine.

Odlikuju ga široki trotoari, bogati drvoredi i lepo ukrašene fasade zgrada uglavnom sa kraja devetnaestog i početka dvadesetog veka. Jedna od najlepših građevina u Budimpešti je zgrada Mađarske državne opere iz 1884. godine koja se nalazi u ovom bulevaru. Tu je i Memorijalni muzej Franca Lista velikog pijaniste i kompozitora. U Andraši bulevaru se nalazi i veliki broj ambasada.

Na broju 60 nalazi se muzej naziva “Kuća terora” posvećen obeležjima i žrtvama fašizma i komunizma. Otvoren je 2002. godine i predstavlja popularnu turističku atrakciju.

Interesantno je da je bulevar više puta menjao ime. Postaje Staljinov bulevar 1950. godine, kasnije dobija ime Bulevar republike da bi mu se 1989. godine vratilo izvorno ime Andraši bulevar.

U delu bulevara ka Elizabetinom trgu smeštene su radnje luksuznijih brendova poput Louis Vuitton, Gucci, Burberry, Roberto Cavalli, Ermenegildo Zegna.

Gradski park

Gradski park zimi
Gradski park zimi
foto Gabriel Hess / CC

Iza i sa desne strane Trga Heroja nalazi se Gradski park koji ima brojne sadržaje uključujući zoološki vrt, halu za koncerte Petefi i banju Sečenji.

U Gradskom parku se nalazi i izuzetno atraktivni Vajdahunyad zamak napravljen po ugledu na istoimeni zamak u Transilvaniji a za potrebe Milenijumske izložbe 1896. godine. Kako je prvobitno bio napravljen više kao kulisa koja je doživela veliku popularnost u periodu od 1904 do 1908 biva ponovo podignut od cigle i kamena. Danas je u njemu Muzej poljoprivrede, najveći takve vrste u Evropi.

Budimski dvorac

Budimski dvorac
Budimski dvorac
foto Erik Levin / CC

Kraljevska palata izgrađena je 1265. godine. Posle proširenja u 14-tom veku postaje najveća gotska palata tog vremena na svetu. Tokom turske okupacije je dosta propao da bi 1686. godine prilikom oslobađanja Budima od Turaka bio gotovo u potpunosti uništen.

Na tom mestu je 1715. podignuta mala barokna palata. Dvorac je proširen 1748. godine a 1849. u sukobima sa mađarskim revolucionarima biva spaljen. Uskoro se obnavlja ali i ponovo teško oštećuje tokom Drugog svetskog rata.

Budimski dvorac je bio dom kraljeva i kraljica, turskih okupatora tokom 16. i 17. veka kao i Habsburškog plemstva.

Budimski dvorac
Budimski dvorac
foto vapi photographie / CC

Danas se Budimskom dvorcu nalazi Mađarska nacionalna galerija, Budimpeštanski istorijski muzej i Nacionalna biblioteka.

Crkva svetog Matije

Unutrašnjost crkve svetog Matije
Unutrašnjost crkve svetog Matije
foto Nicolas Vollmer / CC
Crkve svetog Matije spolja
Crkva svetog Matije
foto Yidian Cheow / CC

Podignuta 1015. i uništena od strane Mongola 1241. godine. Sadašnja građevina datira iz druge polovine 14-tog veka. U njoj je krunisano nekoliko kraljeva a ime dobija po mađarskom kralju Matiji koji su u njoj dva puta venčavao.

Turci pretvaraju crkvu 1541. u glavnu gradsku džamiju. Iako po proterivanju turaka 1686. postaje ponovo crkva u baroknom stilu, prava rekonstrukcija dolazi tek pred kraj 19-tog veka i daje joj novi neo-gotski izgled.

Ribarski Bastion

Ribarski bastion zimi
Ribarski Bastion
foto Andrés Nieto Porras / CC

Neogotička terasa bajkovitog izgleda na budimskoj strani Dunava je idealno mesto za uživanje u pogledu na Dunav i Budimpeštu. Nalazi se odmah pokraj crkve svetog Matije.

Bazilika Svetog Stefana

Bazilika Svetog Stefana
Bazilika Svetog Stefana
foto Shawn Harquail / CC

Najveća crkva u Budimpešti može da primi 8500 ljudi a ime je dobila je po Svetom Stevanu (Szent István) prvom kralju Mađarske. Otvorena je 1906. godine nakon 50 godina izgradnje. Sa vrha njenog tornja do koga se dolazi liftom se pruža predivan panoramski pogled na celu Budimpeštu. Ulaz u crkvu je slobodan ali se izlaz na vidikovac koji okuružuje kupolu naplaćuje.

Kupola ima visinu od 96 metara isto koliko je visok i Parlament jer graditelji Parlamenta nisu želeli da izgrade zgradu višu od ove bazilike.

Velika Sinagoga

Unutrašnjost Velike Sinagoge
Velika Sinagoga
foto Lennart Tange / CC

Ovo je druga najveća sinagoga na svetu posle one u Njujorku i može da primi čak 3000 vernika. Sagrađena je između 1854. i 1859. godine u mavarsko-vizantijskom stilu pa zbog toga mnoge podseća na džamiju.

Pokraj sinagoge se nalazi Jevrejski muzej i Dokumentacioni i memorijalni centar posvećen Holokaustu. Procenjuje se da je od 861.000 Jevreja u Mađarskoj u Drugom svetskom ratu preživelo samo 255.000.

Cipele na obali Dunava

Cipele na obali Dunava
Cipele na obali Dunava
foto Pedro Cambra / CC

60 pari metalnih cipela poređano je na Dunavskoj promenadi pokraj Parlamenta u znak sećanja na 3500 ljudi koji su tokom II svetskog rata streljani na samoj obali Dunava.

Gelert brdo

Pogled sa Gelert brda na Budimpeštu - panorama
Gelert brdo panorama
foto Aapo Haapanen / CC
Spomenik Slobode na Gelert brdu u Budimpešti
Spomenik slobode
foto steve p2008 / CC

Sa Gelert brda se pruža najlepši pogled na Budimpeštu.

Ime brdo dobija po italijanskom biskupu Gerardu (Gelertu) koji je Mađare od pagana preobratio u hrišćane a koga su pagani ubili na ovom brdu 1046. godine. Statua biskupa nalazi se u podnožju brda.

Na vrhu brda je impresivni Spomenik slobode u znak sećanja na Sovjetske trupe koje su poginule u toku oslobađanja Mađarske 1945. godine. Statua predstavlja ženu koja drži list palme. Iza spomenika se nalazi tvrđava koju su podigli Habsburgovci nakon oslobodilačke borbe iz 1848-49.

Centralna pijaca

Centralna pijaca u Budimpešti
Centralna pijaca
foto Sergey Melkonov / CC

Centra pijaca je dobro mesto za kupovinu tradicionalnih mađarskih proizvoda a osim ponude prehrambenih proizvoda prisutne su i razne rukotvorine. Na pijaci je moguće i pojesti nešto sa nogu po sasvim pristojnim cenama.

Nalazi se u centru Budimpešte, na kraju Vaci ulice, u blizini Mosta slobode.

Više o centralnoj pijaci i ostalim mestima za kupovinu možete pročitati na posebnoj na strani - šoping u Budimpešti.

Turistička mapa Budimpešte

Turistička mapa Budimpešte