Zadivljujuća arhitektura i bogata kulturna ponuda nekada carskog grada Beča čine ga jednom od omiljenih turističkih destinacija u svetu. Velika četvorka - Hajdn, Mocart, Betoven i Šubert čini ga gradom muzike. Beč nije samo grad valcera, prelepih dvoraca i bogatih muzejskih kolekcija već i mesto u kome se možete opustiti uz zaher tortu, uživati u pogledu sa velikog panoramskog točka ili posetiti po mnogima najbolji zoološki vrt u Evropi.

Dvorac Šenbrun

Dvorac Šenbrun u Beču
Dvorac Šenbrun
foto François Philipp / CC

Nekadašnja letnja rezidencija Habsburgovaca predstavlja najposećeniju turističku atrakciju Beča i mesto na kome se pisala istorija Austrije. Dvorac Šenbrun okružuju lepo uređeni vrtovi.

Iznad palate na uzvišenju nalazi se Glorijet koji je nekada služio kao sala za prijeme a danas je pretvoren u kafić. Sa vrha Glorijeta se može videti kompleks Šenbruna i Beč.

Dvorac Belvedere

Dvorac Belvedere u Beču
Dvorac Belvedere
foto Will Clayton / CC

Dvorac čine zapravo dve palate - Gornji i Donji Belveder i za ovaj dvorac neki tvrde da je najlepša barokna građevina na svetu. Raskošan vrt je prepun skulptura, fontana i vodenih kaskada a sa gornje palate se osim na vrt pruža prelep pogled na Beč pa otud i ime ovog dvorca Belvedere (lep pogled). Podignut je u 18. veku kao letnja rezidencija princa i velikog vojskovođe Eugena Savojskog.

Danas je dvorac Belveder pretvoren u muzej. U gornjoj palati dvorca može se videti najveća kolekcija slikara Gustafa Klimta na svetu.

Hofburg

Hofburgu u Beču
Hofburg
foto Emiliano Felicissimo / CC

Hofburg je veliki kompleks rezidencija moćnog Habsburškoga carstva u centru Beča nastao u periodu od 13. do početka 20. veka. Sve do kraja Prvog svetskog rata Hofburg je bio prestonica Habsburške monarhije.

Deo Hofburga je zvanična rezidencija predsednika Republike Austrije, a veći deo je pretvoren u muzeje među kojima su: Odaja sa blagom, Carski apartmani, Muzej carice Sisi, Nacionalna biblioteka, Etnološki muzej, Efesov muzej, Muzej starih muzičkih instrumenata.

U Hofburgu se čuva carska kruna Svetog Rimskog carstva.

Katedrala Svetog Stefana

Katedrala Svetog Stefana u Beču
Katedrala Sv. Stefana
foto Bwag / CC

Ova katedrala posvećena svetom arhiđakonu Stefanu nalazi se u centru Beča i sedište je bečke nadbiskupije.

Prva crkva na ovom mestu je izgrađena 1147. godine ali je nekoliko puta rušena, prepravljana i nadograđivana a poslednju veliku rekonstrukciju doživljava posle velikih oštećenja tokom bombardovanja Beča 1945. godine.

Katedrala Sv. Stefana je gotička građevina prepoznatljiva po karakterističnom krovu sa 200.000 crepova i ogromnom zvonu naziva Pumerin od 20 tona koje se nalazi u severnom tornju koje je treće zvono po veličini u Evropi. Staro Pumerin zvono izliveno je 1705 godine od 208 od ukupno 300 topova zarobljenih tokom turske opsade Beča. Novo zvono je izliveno 1951. od metala starog zvona uz dodatak metala od turskih topova iz vojnog muzeja.

Moguće je popeti se na toranj katedrale visok 134m sa kojeg se pruža izuzetan pogled na grad Beč. Poseta tornju nije besplatna.

Ringštrase

Zgrada Opere
Zgrada Opere
foto t-mizo / CC

Najpoznatija ulica u Beču (Ringstrasse) dugačka je 5km i kruži oko užeg gradskog jezgra. Često je nazivaju i samo Ring. Izgradnja je počela dekretom cara Franje Josipa I iz 1857. godine kada je doneta i odluka da se sruše gradski bedemi čime Beč dobija potpuno novi izgled.

Na Ringštraseu se se nalaze mnogobrojne najznačajnije gradske znamenitosti poput zgrade Bečke državne opere, Parlamenta, Gradske kuće, Univerziteta, Berze, Muzeja istorije umetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Muzeja primenjene umetnosti. Tu su i spomenici Geteu i Johanu Štrausu kao i parkovi Stadtpark i Rathauspark.

Oni koje ne žele da hodaju duž ulice mogu je za 25 minuta obići tramvajem koji polazi sa Schwedenplatz-a na svakih pola sata.

Muzej istorije umetnosti

Muzej istorije umetnosti (Kunsthistorisches Museum) u Beču
Muzej istorije umetnosti
foto Alexander Russy / CC

Muzej istorije umetnosti (Kunsthistorisches Museum) sadrži vrednu kolekciju umetničkih dela koju su habsburgovci sakupljali od 16-tog veka, a eksponati koji se mogu videti potiču od perioda antičkog Egipta pa do 18-tog veka.

Posebno je vredna kolekcija slika starih majstora renesansnog i baroknog slikarstva italijanske, flamanske, nemačke i španske škole u kojoj su i dela Karavađa, Rafaela, Rubensa, Rembranta, Durera, Tintoreta.

U sastav ovog muzeja danas ulaze i drugi veliki bečki i austrijski muzeji.

Prirodnjački muzej

Drago kamenje u prirodnjačkom muzeju u Beču

Prirodnjački muzej (Naturhistorisches Museum) nalazi se na trgu Marije Terezije preko puta Muzeja istorije umetnosti i u zgradi je identičnog izgleda. Osnovan je davne 1889. godine a nastaje od kolekcije iz 18-tog veka.

Jedan je od najvećih svetskih muzeja te vrste sa čak 500.000 eksponata. Glavna atrakcija muzeja je Venera iz Vilendorfa, mali ali vrlo ekspresivan kip star oko 29.500 godina. Muzej poseduje najveću i najstariju javnu kolekciju meteora na svetu. Bogate su i kolekcije minerala, dragog kamenja i retkih fosila. Pažnju posetilaca posebno privlače i kosturi dinosaurusa.

Leopold muzej

Za ljubitelje savremene umetnosti pri poseti Beču nezaobilazni su Leopold muzej i dvorac Belvedere. Osnovu kolekcije Leopold muzeja čine dragocena dela austrijskih majstora iz prve polovine 20-tog veka koja su obeležila jednu epohu. Najveća kolekcija Egona Šilea nalazi se u ovom muzeju sa preko 40 slika i 200 drugih eksponata. U muzeju se mogu videti i značajna dela Gustava Klimta i Oskara Kokoške.

Leopold muzej nalazi se u muzejskoj četvrti a otvoren je 2001. godine.

Albertina

Muzej Albertina
Muzej Albertina
foto Conrado Plano / CC

Muzej Albertina ime dobija po vojvodi Kazimiru Albertu koji je uspeo da sakupi veliki broj grafika i crteža koji čine osnovu ovog muzeja. Tokom vremena prikupljeno je još mnogo vrednih eksponata tako da danas čini jednu od najvećih kolekcija te vrste u svetu sa 65.000 crteža i preko milion grafika.

U njemu se mogu videti vredna dela Pikasa, Durera, Rafaela, Mikelanđela, Rembranda, Rubensa, Renoara, Leonarda da Vinčija, Goje, Sezana, Matisa, Klimta.

Bečka državna opera

Bečka državna opera
Bečka državna opera
foto Christian Siedler / CC

Zgrada opere je izgrađena u stilu neorenesanse između 1861. do 1869. godine. Za vreme izgradnje zgrade Bečke državne opere visina ulice je podignuta za metar što je izmenilo izgled građevine i izazvalo još više negodovanja povodom izgleda opere. Prvobitno je nosila naziv Bečka dvorska opera. Sama zgrada nije previše dolazila do izražaja do Drugog svetskog rata kada je srušena monumentalna zgrada Heinrichshof preko puta Opere.

Bečka državna opera otvorena je 15. maja 1869. izvođenjem opere “Kažnjeni razvratnik ili Don Đovani” iz 1787. godine najvećeg kompozitora klasicizma Mocarta koji je ovo delo smatrao svojom najozbiljnijom operom. Osim po bogatom repertoaru danas je poznata i po Operskom balu.

Nalazi se u najpoznatijoj ulici u Beču (Ringstrasse) u blizini muzeja Albertina. Prvo je zdanje napravljeno na bečkom Ringu a deo ove ulice nosi i naziv po Operi (Opernring).

Karlov trg

Karlov trg
Karlova crkva na Karlovom trgu

Karlov trg (Karlsplatz) je jedan od najprometnijih gradskih trgova i veliko saobraćajno čvorište. Trg se nalazi na dvestotinak metara od ulice Ringštrase.

Na trgu se nalazi Karlova crkva (Karlskirche) u baroknom stilu sa elementima rokokoa podignuta 1737. godine. Centralni deo spoljnog dela crkve izgrađen je po uzoru na grčke antičke hramove. Izgradnju crkve pokreće Karlo VI nakon velike kuge iz 1712. godine. Smatra se najlepšom crkvom u Beču.

Prater

Veliki točak zabavnog parka Prater u Beču
Prater
foto Leo Gonzales / CC

Prater je veliki javni park. Svetska izložba 1873. godine je održana ovde. Veštačku lagunu koju zovu i “Venecija u Beču” dobija 1895.godine.

U parku se nalazi preko 250 različitih atrakcija među kojima i železnica uskog koloseka, rolerkosteri, planetarijum i Prater muzej.

Danas je simbol parka veliki točak iz 1879. godine visok 65 metara koji se i danas koristi i sa koga se pruža pogled na čitav Beč.

Točak predstavlja jednu od najvećih atrakcija Beča i vrlo je čest motiv na suvenirima.

Bečki zoološki vrt Šenbrun

Gigantska panda u zoološkom vrtu Šenbrun
Gigantska panda
foto Emiliano Felicissimo / CC

U blizini istoimenog dvorca nalazi se zoološki vrt Šenbrun osnovan davne 1752. godine što ga čini najstarijim zoološkim vrtom na svetu. Predstavlja jedan od najboljih zoo vrtova u Evropi.

Bečki zoološki vrt dom je i za vrlo retke primerke životinja poput džinovskih pandi. Poznat je i kao mesto na kome je prva beba panda prirodno začeta u zoo vrtu i na kome je prvi slon začet u zoo vrtu u svetu.

Hundertvaserova kuća

Hundertvaserova kuća
Hundertvaserova kuća
foto Max Bashyrov / CC

Hundertvaser postaje poznat 60-tih godina pa svom neobičnom smislu za boje i oblike. Kao umetnik bavio se slikarstvom, skulpturom, arhitekturom, štampom, dizajniranjem odeće. Veliki borac za očuvanje prirode, trudio se da inkorporira prirodu i prirodne, organske oblike u svoja dela.

Kuća je otvorena 1986. godine, a kako sam Hundervaser nije imao potrebna tehnička znanja za projektovanje zgrada imao je pomoć dvojice arhitekata. Osim po šarenoj fasadi i nepravilnim linijama, ova zgrada se izdvaja mnoštvom zelenila koje se na njoj nalazi.

U blizini kuće se nalazi i Hundertvaserov muzej.

Dunavski toranj

Dunavski toranj - panorama Beča
Dunavski toranj - panorama Beča
foto Max Pfandl / CC

Dunavski toranj (Donauturm) poznat je i pod nazivom Betonska igla i predstavlja vrlo popularnu turističku atrakciju sa godišnjom posetom od gotovo pola miliona posetilaca. Toranj je visok 252 metra i sa njega se pruža izvanredan pogled na grad Beč. Podignut je 1964. godine. Nalazi u Dunavskom parku (Donaupark) u modernom delu Beča između 21. i 22. bečkog okruga.

Dva brza lifta posetioce voze do platforme za posmatranje na 150m visine za 35 sekundi. Sa platforme se vidi čitav Beč, a kada je vedro vreme i do 80km u daljinu.

Na visini od 160 metara Dunavskog tornja nalazi se kafe a na 170 metara i restoran koji se kao i kafe okreće polako oko svoje ose.

Gradski park

Spomenik Johanu Štrausu u Stadtparku
Spomenik Johanu Štrausu u Stadtparku
foto Jorge Royan / CC

Najpoznatiji park u Beču je Gradski park (Stadtpark) i predstavlja pravu zelenu oazu u samom centru grada. Najveći je i najlepši park u centralnom delu Beča. Popularna je turistička atrakcija i omiljeno mesto za šetnju stanovnika Beča. Otvoren je 1862. godine i bio je prvi javni park u Beču. Reka Wienfluss (Bečka reka) deli park na dva dela koji povezuju mostovi od kojih je posebno zanimljiv Stadtparkbrücke nekada poznat kao Karolinin most iz 1857. godine.

Na 65.000 m2 površine nalaze se brojne livade, uređeno rastinje, jezero, vijugave stazice, brojne klupe ali i mnoštvo spomenika posvećenih poznatim umetnicima. Najviše pažnje privlači pozlaćena bronzana statua kralja valcera Johana Štrausa iz 1921. godine. Tu su i spomnici Francu Šubertu, Antonu Brukneru, Emilu Jakobu Šindleru, Hansu Kanonu.

U samom parku nalazi se i renesansna građevina Kursalon iz 1867. godine koja predstavlja ekskluzivnu lokaciju za koncerte klasične muzike.

Kursalon u Stadtparku u Beču
Kursalon u Stadtparku

Turistička mapa Beča

Turistička mapa Beča